Europa nije na putu ostvarivanja cilja za reciklažu komunalnog otpada do 2030!
Izvor: Europska agencija za okoliš; Prilagodila: Dijana Varlec
Europska agencija za okoliš na svojim je stranicama objavila skraćenu analizu usklađivanja i provedbe europskog zakonodavnog okvira iz područja Kružnog gospodarstva te rezultate prikupljenih podataka i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Analiza se primarno bavi načinom gospodarenja komunalnim otpadom, budući da ova kategorija otpada čini gotovo 27% u ukupnoj količini nastalog otpada u Europskoj uniji. Europska agencija ističe kako je važno u gospodarenju otpadom poštivati hijerarhiju gospodarenja otpadom na način opisan Smjernicom 851 iz 2018. godine, pri čemu je sprječavanje nastanka otpada primarni korak na kojem trebaju raditi sve države članice.
Međutim, podaci koje Europska agencija prikuplja pokazuju kako se količina komunalnog otpada koji preostaje nakon izdvajanja reciklabilnih komponenti, bez obzira na intenziviranje mjera i osnaživanje politika u tom području, nije smanjila od 2015. godine. Nova politika Europske komisije za komunalni otpad postavila je dva cilja koja želi postići do 2030. godine[1]:
- Najmanje 60% nastalog komunalnog otpada trebalo bi biti pripremljeno za ponovnu uporabu ili reciklirano – navedeni cilj obvezan je za sve zemlje članice
- Preostali, odnosno nereciklabilni komunalni otpad trebao bi se smanjiti za 50% (akcijski plan kružnog gospodarstva i akcijski plan nultog onečišćenja) – neobvezujući cilj koji bi trebalo postići.
Prema podacima o količini preostalog otpada, onog koji je odložen na odlagališta i onoga koji je termički obrađen, umanjenog za obrađeni otpad od koje je oduzeta količina recikliranog otpada, pokazuje kako je Europska unija u 2020. godini bila još daleko od postavljenog cilja.
Štoviše, prema pesimističnom scenariju koji kaže kako će se povećati količine nastalog komunalnog otpada za 3,7% te uz pretpostavku kako će sve zemlje članice postići postavljeni cilj recikliranja preostalog komunalnog otpada za 60%, i dalje bi količina koja je odložena bila značajno viša od željene za više od 64%.
U optimističnom scenariju, koji predviđa smanjenje količina nastalog komunalnog otpada za 3,6% te zadovoljavanje postavljenog cilja za reciklažom ili ponovnom uporabom najmanje 60% nastalog komunalnog otpada, i dalje ne bi bilo dovoljno za postizanje ukupnog cilja. Ovaj, optimističan scenarij predviđa kako bi i dalje nastajalo gotovo 81 milijun tona preostalog otpada što je 44% više od željenog cilja.
Svi ovi podaci upućuju na zaključak kako je malo vjerojatno da će se postići cilj smanjenja preostalog komunalnog otpada za 50% do 2030. godine bez smanjenja količine nastalog otpada. Bez mjera sprječavanja nastanka otpada, ukupna stopa reciklaže trebala bi se povećati na prosječnih 72 do 73% ukoliko bi se željeli postići zacrtani ciljevi do 2030. godine. Navedene stope recikliranja znatno su više od današnjih stopa koje su u prosjeku oko 48%, a i znatno su više i od zakonom definiranih ciljeva od 65%. Republika Hrvatska nije jedina članica Europske unije kojoj je postizanje postavljenih ciljeva reciklaže izazov. Značajan broj članica teško postiže ciljeve zacrtane za 2020. godinu i 2025. godinu, a postizanje stope od 72% čini se gotovo nestvarnim. Navedeno bi podrazumijevalo značajna poboljšanja u sustavima sakupljanja kao i investicije u infrastrukturne projekte za povećanje reciklaže te sveobuhvatan redizajn proizvoda kako bi se povećala njihova reciklabilnost. Budući da su proizvođači već primijenili sve elemente koji su im bili dostupni i povećali korištenje onih proizvoda čija je reciklaža jednostavna i široko dostupna (npr. papirnata ambalaža), investicije u takve nove proizvode biti će značajne.
Scenarij koji Europska agencija smatra pogodnim za postizanje željenih ciljeva podrazumijeva punu primjenu principa održivosti u području sprječavanja nastanka otpada i smanjenja njegovog nastanka za trećinu. Odnos rezultata u navedenim scenarijima prikazan je na Slici 1.
Slika 1: Trenutne količine generiranog komunalnog otpada te odnos triju budućih scenarija
Ukoliko države članice žele smanjiti količinu nastanka otpada za navedenu trećinu, već danas trebaju značajne napore usmjeriti na primjenu politika smanjenja nastanka otpada, uz provedbu široke lepeze mjera, od redizajna proizvoda do snažnog promoviranja ponovne uporabe (reuse). Nadalje, Europska agencija predviđa kako će se primjenom Inicijative za održive proizvode, implementacijom politike ‘pravo na popravak’ te snažnijom primjenom strategije preuzimanja odgovornosti u čitavom lancu vrijednosti, kao i činjenica kako će Europska komisija uskoro predložiti ciljeve za smanjenje nastanka otpada za pojedine kategorije otpada, doprinijeti zajedničkim nastojanjima smanjenja nastanka otpada.
Preporuka Europske agencije je snažnija usmjerenost na sprječavanje nastanka otpada na način da se koristi što manje materijala, tj. u potpunosti primjeni resursne učinkovitosti čime bi se značajno umanjili operativni troškovi čitavog sustava gospodarenja otpadom. Resursna učinkovitost prihvatljivija je mjera i za očuvanje okoliša i borbu s klimatskim promjenama u odnosu na reciklažu.
Na koji će se način predmetni izazovi odraziti na gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj, s obzirom da je u 2020. godini stopa oprabe komunalnog otpada iznosila tek 34%[2] dok je EU prosjek 48%, moći ćemo ocijeniti kroz godinu dana, kada će nam biti dostupno izvješće s podacima za 2021. Pri tome valja imati na umu kako je trenutno u procesu donošenje novog zakonodavnog okvira koji značajno mijenja zahtjeve i način gospodarenja otpadom općenito, a posebni zahtjevi delegirani su komunalnim poduzećima bez jasnih smjernica provedbe. Već sada je jasno kako će biti potrebna bolja koordinacija između nadležnih tijela i tvrtki ukoliko želimo dostići EU standard. Sretno.
[1] Članak 11. stavak 2. Smjernice 851/2018.
[2] Izvor: Zavod za zaštitu prirode i okoliša, Izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu