Europski parlament zalaže se za brži prelazak na klimatsku neutralnost

27.06.22. | Vijesti, Iz medija

Prenesena vijest: Europski parlament; Izvor naslovne slike: pixabay.com

Europski zakon o klimi obvezuje EU na klimatsku neutralnost do 2050. Stoga su zastupnici u Europskom parlamentu usvojili stajalište o tri ključna nacrta zakonodavnog okvira vezanog uz borbu s klimatskim promjenama, smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. te uz zaštitu radnih mjesta i građana.

Europski Parlament je 22. lipnja, 2022., usvojio stajalište o tri ključna zakona koji su dio paketa „Spremni za 55 u 2030.“. Riječ je o planu EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova – klimatske neutralnosti do 2050., u skladu s europskim zakonom o klimi. Parlament je sada spreman započeti pregovore s vladama zemalja članica EU-a o konačnom obliku navedena tri zakona.

Reformom sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje vlastite emisije i ulažu u tehnologije s niskim udjelom ugljika. Reforma se posebno odnosi na sustav trgovanja emisijskim jedinicama (EU ETS) koja će uključivati:

  • Novi ETS II (zasebni sustav trgovanja emisijskim jedinicama) za zgrade i distribuciju goriva za komercijalni cestovni promet biti će uspostavljen od 1. siječnja 2024. godine. Iz navedenog će biti isključeni građani (rezidencijalne zgrade i privatni transport) do 2029. godine;
  • Povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) za 2030. godinu sa 61 % na 63 %;
  • Postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica koje se dodjeljuju poduzećima od 2027., te bi do 2032. prestala mogućnost njihova dobivanja;
  • Uvođenje Bonus-malus sustava – prema kojem će poduzeća koja ispunjavaju standarde EU-a moći dulje koristiti besplatne emisijske jedinice te će biti izuzeta od uračunavanja korekcijskog faktora koji im smanjuje količinu besplatnih emisijskih jedinica – koji će se uvesti od 2025. godine;
  • Korištenje prihoda iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama isključivo za klimatske aktivnosti u EU i zemljama članicama.

Novi, ambiciozniji instrument za istjecanje ugljika

Zastupnici Europskog parlamenta pozivali su na širi opseg primjene i bržu implementaciju Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) s ciljem sprječavanja istjecanja ugljika, odnosno preseljenja industrije u zemlje izvan EU-a s blažim zakonodavnim okvirom vezanim uz klimu, ali i povećanje globalnih klimatskih ambicija na međunarodnoj razini, uključujući:

  • Ranije postupno uvođenje CBAM-a i ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u EU ETS sustavu do 2032.;
  • Proširivanje opsega primjene CBAM na organske kemikalije, plastiku, vodik i amonijak, kao i indirektne emisije;
  • Osiguranje dodatnog iznosa u proračunu EU-a, jednakog prihodima iz CBAM-a, za potporu zelenoj tranziciji u najmanje razvijenim zemljama;
  • Uspostavu centraliziranog tijela za CBAM na EU razini.

CBAM će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023. s periodom tranzicije do 2026.. Sektori obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskih jedinica stakleničkih plinova (EU ETS) biti će u potpunosti obuhvaćeni CBAM mehanizmom do 2032. godine s progresivnim smanjenjem dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica i to na način za će u 2027. godini iste biti umanjene za 7%, u 2028. za 16%, u 2029. za 31%, u 2030. za 50%, u 2031. za 75%. Parlament dodatno traži korektivni mehanizam za najbolje EU proizvođače koji izvoze na tržišta izvan EU-a, a na kojima ne postoji sustav trgovanja emisijskim jedinicama (ili drugi način financijskog opterećenja) kako bi im se dodijelile dodatne besplatne alokacije ekvivalentne količini proizvoda stavljenih na takva tržišta.

Socijalni fond za klimatsku politiku za borbu protiv energetskog i mobilnog siromaštva

Parlament je suglasan sa stvaranjem Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SCF) kako bi se pomoglo onima koji su najviše pogođeni energetskim i mobilnim siromaštvom da se nose s povećanim troškovima energetske tranzicije. SCF bi trebao podržati:

  • Privremene mjere direktne potpore dohotku (kao što je smanjenje poreza i naknada za energiju) za rješavanje povećanja cijena cestovnog prijevoza i energenata potrebnih za grijanje;
  • Ulaganje u obnovu zgrada, obnovljive izvore energije i prelazak s privatnog na javni prijevoz, modele zajedničkog korištenja automobila (car-pooling i car-sharing) te poticanje aktivnog prijevoza (kao što je korištenje bicikla). Mjere mogu uključivati fiskalne poticaje, vaučere, subvencije ili zajmove bez kamata.

 

#HRPSOR, #HRIO, #klimatskaneutralnost, #odrzivost, #SDG, #EUETS

Share This