Sapuni za dimnjačare i ekološki svjesne

20.08.10. | Vijesti

poslovni.hr, 12. kolovoz 2009.

Lush Hrvatska je druga otvorena svjetska podružnica britanske tvrtke, nastavlja povećavati proizvodnju i planira nova zapošljavanja

Priča o uspjehu hrvatske podružnice Lusha proizvođača preparativne i toaletne kozmetike započela je 1996. godine, a danas je hrvatska podružnica Lusha regionalno središte i za Sloveniju i BiH. Lush nudi 206 isključivo vegetarijanskih proizvoda od kojih 156 bez konzervansa.

U prvih je jedanaest godina poslovanja zabilježila porast prihoda od 20 puta.Tvrtka nastavlja širenje poslovanja najprije sa dva nova trgovina koja će do 2010. otvoriti u zagrebačkim šoping centrima West Gate i Arena, a uz dosada zaposlenih 50 djelatnika, zaposlit će ih još 12. Očekuju da će unatoč težim ekonomskim uvjetima tvrtka u tom razdoblju dosegnuti cilj od 20 milijuna kuna prihoda.“Uspjeh naše tvrtke možemo zahvaliti isključivo dosljednosti u praćenju filozofije kompanije koja se odnosi na proizvodnju najprirodnije kozmetike, isključivo od svježeg voća i povrća, kvalitetnih i čistih eteričnih ulja, glina, sigurnih sintetičkih proizvoda i bez sastojaka životinjskog porijekla”, rekao nam je Toni Ćaleta Brand Manager i sin vlasnice Slavice Ćalete. Objašnjava da se pridržavanje filozofije kompanije odnosi i na nabavu svih sastojaka potrebnih za proizvodnju isključivo od tvrtki koje svoje proizvode ne testiraju na životinjama i koji ne štete okolišu.

Društveno odgovorni profit

“Vjerujemo u naše proizvode, vjerujemo u društveno odgovorno poslovanje, kupac je uvijek u pravu i ne sramimo se profita”, moto je tvrtke.Tržišna niša na koju Lush cilja i koja osigurava takav rast jest ekološki osviještena populacija srednjeg ili visokog ekonomskog statusa i obrazovanja. Također, tu je i prilagodljivost proizvodnje pa se sezonski i za svaku priliku u kratkom roku može izbaciti specifično naručena linija proizvoda.Za to su posebno zainteresirane kompanije koje se ponose društveno odgovornim poslovanjem i koje od njih naručuju poslovne poklone za partnere, klijente i zaposlenike, a neki od najvećih klijenata su VIPnet, Tehnobeton i kompanija koja se bavi proizvodnjom dimnjaka Schiedel. Prva otvorena Lush trgovina u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici 1996. bio je nakon Kanade druga franšizna trgovina Lusha u svijetu. Naime, Slavica Ćaleta je te godine odlučila otvoriti trgovinu sa kozmetikom i nakon što je sve dogovorila sa jednom renomiranom svjetskom kozmetičkom kućom, krenula je u London potpisati ugovor. Hodajući Kings Roadom u Londonu, primijetila je trgovinu Lusha koja ju je na prvi pogled očarala.

Odmah je dogovorila sastanak sa Upravom Lusha.Kako je Ćaleta bila jedna od prvih zainteresiranih za franšizu, dobila ju je besplatno pod uvjetima da mora pratiti njihovo znanje, filozofiju proizvodnje, prodaje te poslovanja i uređenja trgovina. Uprava je tražila avansno plaćanje robe i ulazak u vlasništvo kompanije u omjeru od 35% nakon četiri godine poslovanja. Ćaleta je u otvaranje Lush Hrvatska uložila dobro uhodan posao u vlastitom kozmetičkom salonu i kuću na moru. Prva se kuhinja, kako se naziva manufaktura u kojoj se proizvodi, nalazila u sklopu same trgovine u Petrinjskoj pa su ručnu i personaliziranu proizvodnju maski za lice kupci mogli pratiti na licu mjesta. Danas se domaća proizvodnja odvija u kuhinji u Bestovju pored Samobora i na nju otpada 65% ponuđenih proizvoda dok njih 35% dolazi iz V. Britanije, što je jedan od uvjeta ugovora.

Sapunski aktivisti
Toni Ćaleta koji je uz majku u poslu od samih početaka se kaže da su prve četiri godine bile veoma teške. Kasnije Lush počinje bilježiti velik rast broja novih kupaca, promet se udvostručio pa se nastavilo sa ulaganjima i otvaranjem novih trgovina. Uslijedilo je otvaranje u Splitu i Dubrovniku, zatim dva dućana u Sloveniji i jedan u Sarajevu u BiH.“Unatoč turbulentnim ‘90-ima godina, kupci su prihvatili priču o ekološkoj osvještenosti. U Hrvatskoj smo prvi počeli govoriti o tome i stekli status pionira”, tvrdi Ćaleta. Kaže i da se mali broj njihovih kupaca odnosi na one kojima je važan miris ili samo prezentacija. Sukladno poslovnoj filozofiji ne ulažu u oglašavanje. Lush s javnošću komunicira kroz kroz društvenu odgovornost tvrtke odnosnu kroz organiziranje i podržavanje kampanja koje se bave humanitarnim i ekološkim pitanjima.Tako sapunom “Plavi svijet” žele upozoriti na prijetnje opstanku dupina u Jadranskom moru, a sva sredstva prikupljena prodajom tog sapuna donirat će se istoimenoj organizaciji.

Toni Ćaleta spominje i borbu za oslobađanje zatvorenika iz Guantanamo Baya, a tvrtka financira odvjetnike i udrugu koja se borila za njihovo oslobađanje.“Obzirom na Lushovu angažiranost, danas nas često nazivaju aktivističkom organizacijom koja se bavi prodajom sapuna”, rekao je. Kaže kako od 2007. osjetili laganu stagnaciju prodaje uslijed preseljenja kupaca iz centara gradova u šoping centre. “Odlučili smo se repozicionirati pa ćemo u iduće dvije godine otvoriti dva dućana u šoping centrima.”, objašnjava. Susretali su se i sa raznim pokušajima imitiranja proizvoda od strane domaćih tvrtki što je bilo kratkoga daha.“Najveća prepreka poslovanju jest bahatost iznajmljivača nekretnina. Najam za prodajni prostor u Dubrovniku je mjesečno iznosio 70 tisuća kuna, a ugovor se morao potpisati na cijelu godinu. “S obzirom da je Dubrovnik turistički grad u kojem se pozitivno može poslovati samo preko ljeta, prihod je bio nezadovoljavajući i zatvorili smo trgovinu.”, zaključuje.

Lush u brojevima

Lush kupuje šestinu svjetske žetve apsoluta narančinog cvijeta sa plantaže naranči u Tunisu.
Šestina godišnje svjetske proizvodnje Neroli ulja, ručno ubranog sa stabala gorke naranče u Tunisu završi u Lushovim proizvodima. Čak desetinu svjetskog uroda apsoluta turske ruže, kupuje Lush.
Impresivnih 30 tona, ili gotovo petina britanskog uvoza kane završi u kuhinjama Lusha.
Lush kupuje trećinu ukupnog Mađarskog uroda njihovog najboljeg ulja od plave kamilice.
Za upotrebu u svježim proizvodima tvrtka kupuje 150 buketa cvijeća tjedno ili 8000 buketa godišnje. Godišnje otkupe i 25 tona organskog voća i 50 tona svježeg voća i povrća godišnje, organskog i standardnog, lokalno uzgojenog gdje mogućnosti to dopuštaju.
Lush kupuje 10 tona ili 90 000 svježeg limuna i 4 tone ili 33 000 svježih naranči svake godine.
Kompanija kupuje između 30 i 40 tona shea maslaca godišnje. Nabavljaju ga u sjevernoj Gani od kooperative žena. Pomažući lokalnu zajednicu, osiguravaju fer primanja i dobre uvjete rada za 130 žena koje tamo rade.

Share This