poslovni.hr, 13. svibanj 2010.
Nedavno se navršilo godinu i pol dana od prvoga javnog upozorenja HUP-a da zemlja ulazi u recesiju i da odgovorna vlast mora pripremiti cijelo društvo na nove, promijenjene i vrlo teške uvjete. Tu smo posebno mislili na gospodarske prilagodbe, na obuzdavanje javne potrošnje te smo Vladi predložili posebne preporuke. Na veliku nesreću i poduzetnika, ali i cijele zemlje nije bilo sluha kod onih koji su u svojim rukama imali odgovornost za zemlju. U tih osamnaest mjeseci HUP je potaknuo brojne inicijative, nudio preporuke i mjere koje su bile usmjerene na stvaranje održivih instrumenata kojima bismo našem gospodarstvu dali perspektivu.
Promjena na čelu Vlade početkom srpnja prošle godine donijela je početan pozitivni šok, barem u dva područja: odmrzavanju pregovora s EU i antikorupcijskoj kampanji. U studenom je Vlada kadrovski ojačana u gospodarskom resoru: naš dugogodišnji glavni direktor Đuro Popijač postao je ministar gospodarstva, a ministar Šuker postao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Predsjednica Vlade imenovala je i gospodarski savjet. Prije dva mjeseca taj je novi ekonomski tim u Vladi izašao s prvim konkretnijim mjerama za oživljavanje gospodarskih aktivnosti – već poznata tri modela financiranja poduzeća. Nažalost, pokazalo se da su ti programi, bez pravog zaokreta u ekonomskim politikama, samo jedan od pokušaja pomoći koji nije imao većeg učinka. Barem za sada. Nakon pola godine od imenovanja savjeta, savjet je nedavno izašao s posebnim programom za gospodarski oporavak. Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja njegovo donošenje. On bi mogao biti prvi nagovještaj da je Vlada napokon počela razmišljati u smjeru utvrđivanja cjelovite ekonomske strategije zemlje usmjerene na obnovu ekonomskog rasta temeljenog na drukčijem ekonomskom konceptu od prethodnog. Očekivani potezi fiskalnog rasterećenja idu u pravom smjeru i hrvatski poduzetnici podržavaju Vladu da krene u hrabre zahvate u sferi javne potrošnje.
Investicije
Hrvatska ne smije postati zarobljenik predstojećih parlamentarnih izbora (bez obzira kad oni bili, odnosno bili oni redoviti ili prijevremeni). Ne smijemo postati žrtva ni odnosa snaga u sadašnjoj koaliciji, raznoraznih specifičnih zahtjeva pojedinih koalicijskih partnera, ali ni političkih trgovina neke moguće nove ili iste koalicije. Hrvatska jednostavno nije u stanju plaćati tako skupe političke utege. S ovog mjesta mogu obećati da će hrvatski poslodavci okupljeni u našoj udruzi pozorno pratiti ostvarivanje tih mjera i nećemo se ustezati, kao što nismo ni do sada, da upozorimo na njihove posljedice. Ekonomski oporavak neće biti moguć u sadašnjim odnosima. Tu posebno ističem zahuktalu antipoduzetničku i protuinvesticijsku klimu u zemlji. Ta klima blokira investicije, ali i institucije javne vlasti koje se zbog straha od reakcija javnosti, a zbog grijeha struktura u nekim drugim uvjetima više ne usude izdavati dozvole za već spremne projekte. U takvim se okolnostima ne može očekivati investicijski zamah, povećanje proizvodnje i novo zapošljavanje. Odgovornost je na svakom sudioniku javne vlasti i gospodarskog života da se drža zakona, ali to nikako ne smije biti izgovor za blokadu sustava i nečinjenje. Izlazak iz krize i održiv rast mogući su samo na novom obrascu koji će se temeljiti na bitno drukčijem odnosu prema radu i na povećanju proizvodnje koja će u daleko većoj mjeri biti usmjerena na izvoz. Taj će obrazac značiti i odlučne strukturne promjene, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja gospodarstva koje mora zaživjeti znatno prije od spominjane 2020. godine. Proizvodnja u našoj zemlji mora postati konkurentna, i to bi morao postati prvi cilj svake hrvatske vlade. Jer i sa stanovišta očuvanja ekonomskog suvereniteta nema važnijeg cilja.
Kad je riječ o općem gospodarskom okviru, priča ne bi bila potpuna ako ne bismo otvorili i važnu temu: upravljanje državnim poduzećima i raspolaganje državnom imovinom i javnim dobrima uopće. I dok se društveno odgovorno poslovanje nalazi u temeljima uspješnih poduzeća, pa i u onima u našoj zemlji, odgovorna vlast bi morala biti princip organizacije i način rada svih koji obnašaju javne funkcije u zemlji: od vrha do dna. To odgovorno ponašanje i u gospodarstvu i u javnoj vlasti, pa i u javnim poduzećima, jesu važan sadržaj i ovogodišnjeg Dana poduzetnika. Nema društveno odgovornog poslovanja bez društveno odgovorne vlasti. To su dvije polutke odgovornosti za napredak našeg društva i države. U tom svjetlu smo i pripremali ovogodišnji Dan poduzetnika – “Kriza i društveno odgovorno poslovanje”. Ovogodišnji skup održan je u najtežim uvjetima od ratnih godina. I dok je ratno razaranje i agresija na našu zemlju rastrojilo nacionalnu ekonomiju, sadašnje poteškoće imaju potencijalno jednake dalekosežne posljedice za ekonomiju i državu. Kriza jest upravo vrijeme u kojemu se otvara rasprava i provode rješenja za probleme i nelogičnosti koje se puno teže otvaraju u nekim drugim uvjetima. Kriza jest mogućnost, samo ako imamo dovoljno reformskoga kapaciteta u cijelom društvu, ali i dovoljno političke mudrosti i na vlasti i u opoziciji. I nikom od nas koji smo danas u ovoj dvorani nije lako kao ni našim radnicima koji prolaze kroz iste probleme kroz koje prolazimo i mi. Naša je misija stvarati nove vrijednosti, stvarati uvjete za unapređivanje poslovanja, povećavati konkurentnost vlastite ponude. Mi u HUP-u nikada o krizi nismo govorili samo kao o problemu, već smo uvijek isticali da je kriza opasnost, ali je istovremeno i prilika. Ona je prilika i za cijelo naše društvo da se stvari stave na odgovarajuća mjesta. Ona je prilika da se naša zemlja učini efikasnijom, konkurentnijom i za ulaganje poželjnijom. Ona je prilika za iskorištavanje onih skrivenih snaga i mogućnosti koje stoje neiskorištene.
Fleksibilnost
Poseban dio naše aktivnosti uvijek su bili, i jesu, radno-socijalni odnosi, rad u GSV-u, razgovori i pregovori sa sindikatima. Poslodavci su izrazito zainteresirani za unapređivanje radno-socijalnih odnosa i razvijanje socijalnog partnerstva i dijaloga pogotovo u kontekstu podizanja konkurentnosti, ali i zadržavanja održive razine zaposlenosti. Nadam se da je taj cilj zajednički. Fleksibilnost i sigurnost ne moraju se međusobno isključivati. Dapače, pravi cilj mora biti povećanje zaposlenosti među radnoaktivnim stanovništvom umjesto pasivne brige za nezaposlene. Ovdje se posebno osvrćem i na višemjesečne rasprave o Zakonu o radu koji je usklađen s europskim direktivama u području radno-pravnih odnosa, ali tako da imamo najlošiju europsku praksu, a ne najbolju. Kad je riječ o parafiskalnim nametima, prošle sam ih godine s ove govornice doveo u izravnu vezu s teritorijalnim ustrojem i brojnosti jedinica lokalne samouprave. To je prilika da se jasno kaže: gotovo šest stotina jedinica lokalne uprave i samouprave, općina, gradova i županija, preskup je aparat i za gospodarstvo i za građane. Očekujem da Vlada u okvirima svoje nadležnosti konačno drastično smanji ili ukine sve vrste doprinosa koji se obračunavaju na ukupan prihod, poput HGK, HŠ, HTZ, HV itd., te da se ozbiljno pozabavi temom čime se te i još mnoge druge nespomenute institucije uopće bave. I na kraju poruka Vladi i našim socijalnim partnerima. Hrvatskoj vladi poručujem da u Hrvatskoj udruzi poslodavaca imaju partnera za provedbe svih potrebnih reformi. Mi smo najbolje svjesni opasnosti koje nam stoje nad vratom ako se i dalje budemo branili nečinjenjem. Jednako tako poručujem i našim socijalnim partnerima u sindikatima da su naša nastojanja usmjerena i na dobrobit naših radnika, pa time i njihovih članova. U ovo krizno vrijeme svima nam je potrebna mudrost i odgovornost za djela i riječi. Dragi članovi, poduzetnici i poslodavci, vjerujem da će naš idući Dan poduzetnika biti prilika da se osvrnemo na proteklu godinu i kažemo: “Ipak smo uspjeli.” S tom idejom i porukom uspjeha još jedanput vam svima zahvaljujem što ste svojim dolaskom dali važnost našem Danu poduzetnika.