poslovni.hr, 31. svibanj 2012.
Tijekom dvije godine, otkada je projekt počeo, u Hrvatskoj je razvijena Nacionalna mreža DOP-a u kojoj sudjeluje 16 članica. Odnos javne uprave u Hrvatskoj, prema riječima Mirjane Matešić, ravnateljice Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), prilično je neozbiljan. “Oni ne znaju zašto bi s nama uopće trebali razgovarati o društveno odgovornom poslovanju (DOP). U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ne možemo nikako dobiti osobu koja bi redovito komunicirala s nama”, rekla je Matešić na Trećoj nacionalnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju, u organizaciji Nacionalne mreže za DOP koja se u srijedu održala u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.
Matešić je na konferenciji predstavila rezultate dvogodišnjeg projekta promocije DOP-a u Hrvatskoj, koji za mjesec dana završava. U ove dvije godine razvili su prijedlog strategije DOP-a koju će vladajući, nada se, prihvatiti. Zatim su digli na visoku razinu dodjeljivanje nagrada za DOP poznatiju kao Indeks DOP-a, izdali Leksikon održivog razvoja te studije slučaja hrvatskoga gospodarstva. Cijeli projekt financiran je iz fondova EU, točnije iz CIP fonda. Matešić napominje kako se napredovalo na razini DOP-a, ali očekuje da se poveća transparentnost u nagrađivanju te da bi i javna uprava trebala sudjelovati u tome. “I Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) trebala bi u dodijeli sredstava primijeniti norme DOP-a. Na primjer, ocjenjivati utjecaj nekog projekta na okoliš”, spominje Matešić. Dodaje kako je i u interesu poduzeća da više primjenjuje DOP jer on pridonosi konkurentnosti tvrtke, smanjuje troškove upravljanja rizicima, olakšava pristup kapitalu i potiče inovacije. Tijekom dvije godine, otkada je projekt počeo, u Hrvatskoj je razvijena i Nacionalna mreža DOP-a u kojoj sudjeluje šesnaest članica kao što su Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska udruga banaka (HUB), Hrvatska udruga sindikata (HUS), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (EFZG) te UNDP i Global Compact Hrvatska. Unutar Nacionalne mreže DOP-a članice su promovirale važnost ovakve vrste poslovanja, međusobno su surađivale i učile kako primijeniti DOP u svojim uredima. “Projekt sad završava, ali nadamo se da neće stati. Odredili smo da mrežom predsjedaju članice u dvogodišnjem mandatu. Sadašnje preuzimanje mandata predložili smo Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva”, rekla je Matešić.
Svoj pogled na DOP u Hrvatskoj iznijela je i Susan Bird, koordinatorica za DOP u DG Employment, Social Affairs and Inclusion pri Europskoj komisiji. Tvrtke trebaju, kaže, obratiti pozornost na nefinancijske aspekte poslovanja i provoditi samoregulaciju. Treba poticati kompanije da izvještavaju o DOP-u kako bi ih se moglo nagrađivati. Europska komisija namjerava promicati društveno odgovorno poslovanje ne samo kroz kompanije već i kroz odgovornost pojedinca.