Jedan od pozitivnih primjera uspostavljanja sustava kružnog gospodarstva je nastao temeljem suradnje tvrtke Cemex Hrvatska d.d. i Grada Kaštela, koji su otvorili reciklažno dvorište za zbrinjavanje građevnog otpada, prvo takvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Autorica: Marina Stenek, Odjel održivog poslovanja, Cemex Hrvatska d.d.
Upravljanje građevnim otpadom je ključni aspekt održivog razvoja u građevinskom sektoru, a Republika Hrvatska u skladu s EU zakonodavstvom i strategijama usmjerava napore ka efikasnijem gospodarenju ovom vrstom otpada. Građevinski sektor proizvodi oko 36 % ukupnog otpada na EU razini, a njegova količina i dalje značajno raste zbog daljnje urbanizacije, obnove i infrastrukturnog razvoja.
U kontekstu zaštite okoliša sagledavanje problematike upravljanja građevnim otpadom ključno je za model kružnog gospodarstva. Umjesto tradicionalnog linearnog modela “proizvod-koristi-odbaci”, u kojem se resursi troše i proizvodi postaju otpad, u kružnom gospodarstvu naglasak je na stvaranju zatvorenog ciklusa u kojem se materijali recikliraju, ponovno koriste ili regeneriraju. U kružnom gospodarstvu, građevinski otpad se dakle ne smatra otpadom, već resursom koji se može iskoristiti. Materijali poput betona, cigle, drva, i metala mogu se reciklirati i koristiti za izgradnju novih objekata, umjesto da završe na odlagalištima. Osim što smanjuje količinu otpada, recikliranje građevnog materijala također smanjuje potrebu za eksploatacijom novih resursa, čime se čuva okoliš.
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21, 142/23) je građevni otpad klasificirao kao posebnu kategoriju otpada, te je odredio da se do 2030. godine najmanje 70 % mase neopasnog građevnog otpada mora oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe. Temeljni dokument koji postavlja smjernice i ciljeve za efikasno upravljanje građevnim otpadom u zemlji je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine. Kroz niz mjera i aktivnosti, plan ima za cilj smanjiti količinu neobrađenog građevnog otpada na odlagalištima te potaknuti recikliranje i ponovnu uporabu materijala. Implementacija plana uključuje uspostavu standarda kvalitete za reciklirane materijale, jačanje infrastrukture za prikupljanje i recikliranje građevnog otpada te poboljšanje svijesti javnosti o važnosti održivog gospodarenja otpadom. Kroz ove mjere, Hrvatska teži postizanju održivog razvoja u građevinskom sektoru i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.
Jedna od ključnih inicijativa u tom smjeru je izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad, kao dio obavezne infrastrukture u gradovima i općinama diljem Hrvatske. Ova reciklažna dvorišta omogućuju građanima i građevinskim tvrtkama da odlože različite vrste građevnog otpada, a potom se taj otpad obrađuje radi ponovne uporabe ili recikliranja.
Jasno je da za građevni otpad postoji zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj koji je usklađen s EU direktivama, te da su prepoznate sve prednosti hijerarhije u gospodarenju tim vrstama otpada, no, na žalost, provedba zacrtanih politika je nedovoljna, tako da danas u Republici Hrvatskoj postoji jako mali broj reciklažnih dvorišta za građevni otpad.
Ipak, postoje pozitivni primjeri uspostavljanja sustava kružnog gospodarstva. Jedan od njih je nastao temeljem suradnje tvrtke Cemex Hrvatska d.d. ( 75% udjela) i Grada Kaštela (25%), koji su u rujnu 2021. godini otvorili reciklažno dvorište za zbrinjavanje građevnog otpada, prvo takvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Njime upravlja tvrtka koju su partneri zajednički osnovali pod imenom Reciklator d.o.o.
Ovo recikilažno dvorište, smješteno u zapadnom dijelu rudnika Sv. Juraj – Sv. Kajo, ima kapacitet od 100 tona građevnog otpada dnevno, što na godišnjoj razini iznosi 30.000 tona. Takvi kapaciteti omogućuju zadovoljavanje lokalnih potreba, prema zahtjevima kružnog gospodarstva i održivog razvoja.
U ovom modernom postrojenju, fokus je na obradi neopasnog otpada, koji se drobi na odgovarajuće frakcije i pretvara u sirovinu za sanaciju dijelova rudnika u kojima je završena eksploatacija mineralnih sirovina. Pored sanacije, obrađeni otpad može se koristiti kao materijal i u druge građevinske svrhe, ovisno o tržištu i kvaliteti materijala.
Posebna vrijednost za građane i građevinske tvrtke je da se u Reciklator mogu donijeti sve vrste neopasnog građevnog otpada – bez obzira je li otpad već razvrstan ili miješan – što znatno olakšava odgovorno gospodarenje otpadom.
Nakon što se otpad doveze u reciklažno dvorište, provodi se detaljna obrada. Reciklabilni materijali poput stakla, plastike i papira odvajaju se i šalju u gradsko reciklažno dvorište, dok se otpadno željezo prodaje. Dobit ostvarena oporabom otpada usmjerava se u subvencioniranje rada reciklažnog dvorišta kako bi konačna cijena koju korisnici plaćaju za zbrinjavanje istog tog otpada bila što niža.
Otvaranjem ovog reciklažnog dvorišta stvoren je put ka rješenju bitnog problema lokalnih zajednica, a to je smanjenje broja ilegalnih i tzv. divljih odlagališta građevnog otpada, koja su nastala zbog nepostojanja alternative.
S obzirom da je izgradnjom Reciklatora potrebna infrastruktura za gospodarenje građevnim otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije dostupna, odgovornost za pravilno upravljanje ovom vrstom otpada, je nadalje na svima nama, kako pojedincima, tako i tvrtkama i drugim organizacijama.
