Hrvatska stvara mrežu za DOP

Osim HR PSOR-a punopravni su partneri u projektu, koji bi trebao potrajati do srpnja sljedeće godine, i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Global Compact Network (GCN), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga bankara (HUB), Hrvatska udruga sindikata (HUS) te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Koordinatorica projekta Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a, u razgovoru za Poslovni dnevnik prisjetila se kako su spazili europski natječaj. “Tema razvoja nacionalne mreže za DOP odmah nam se svidjela. Okupili smo se, izradili prijedlog te ga prijavili. Ono što moram reći je da je program bio namijenjen svim članicama Europske unije (EU) tako da smo se, među ostalima, natjecali s Velikom Britanijom i Švedskom, a osim našeg prošli su i programi iz Poljske, Estonije i Makedonije”, govori Matešić, objašnjavajući da se projekt “težak” oko 220.000 eura, od čega su 63 posto sredstva EU, sastoji od šest aktivnosti, a neke od njih su edukativne naravi. Namjera je da se povežu sve inicijative i stvori mreža organizacija koje se bave DOP-om i koje bi se redovito sastajale i raspravljale o ključnim temama na tom području, što, nadaju se, može iznjedriti određenu strategiju te nastaviti postojati i nakon okončanja projekta.

Viša razina
U mrežu su uključena i ministarstva zaštite okoliša i gospodarstva, ali i nevladine udruge poput Zelene akcije i GONG-a. Osnovni je cilj, rezimira Matešić, podizanje razine razumijevanja i važnosti DOP-a u Hrvatskoj. Direktorica granskih udruga u HUP-u Maja Pokrovac kaže kako se to čini kroz razvoj suradnje postojećih aktivnosti i organizacija o temi DOP-a kako bi se kreirala zajednička akcija te proizveli sinergijski učinci. “Očekivane koristi su razvoj kapaciteta za pitanja DOP-a među ključnim gospodarskim subjektima, nevladinim organizacijama, javnim sektorom, poslovnim mrežama, ali i potrošačima te jačanje svijesti šire javnosti za DOP i razumijevanje važnosti njegove integracije u poslovne aktivnosti kao i u javnu politiku. Važno je istaknuti da EU zahtijeva jaču pripremu i razumijevanje hrvatske poslovne zajednice o važnosti DOP-a pri izlasku na tržište EU jer većina tvrtki nije upoznata s DOP-om ili su upoznati samo načelno pa im nedostaju stručna i praktična znanja za integraciju DOP-a u poslovanje”, kaže Pokrovac i navodi da će ulaskom u EU nedostatak pozitivnih praksi utjecati na konkurentnost poduzeća, zbog čega Hrvatska mora puno ulagati u osvještavanje potrošača. Da je poticaj države vrlo bitan, smatra i Matešić, navodeći primjer javne nabave. “Ako u natječaju propišete da će prednost imati dobavljači koji nisu samo najpovoljniji po cijeni, nego i po načinu ekološke proizvodnje, potaknut ćete i druge tvrtke da se potrude da i njihov proizvod bude konkurentan u tom sektoru. ‘Pritisak’ mogu izvršiti i građani koji pri odabiru nekog proizvoda više neće gledati samo cijenu, već i način proizvodnje”, objašnjava ravnateljica HR PSOR-a i zaključuje da tek tada DOP može postati masovan pokret.

Ljudi ne razumiju DOP
Smatra da u Hrvatskoj DOP nije široko prihvaćen, ponajviše jer ga ljudi ne razumiju i nisu prepoznali da bi se njime trebali ozbiljnije baviti. “Razina svijesti o takvom poslovanju u Hrvatskoj je relativno niska, a pritisak potrošača morao bi biti najveći motiv svakoj kompaniji. Opće je rašireno mišljenje da su sve tvrtke gramzive i neodgovorne te da je DOP tek šminka, još jedan dobar trik korporativnih odnosa s javnošću. Ali ako imamo tvrtke u kojima su radnici educirani, proizvodi kvalitetni, a potrošači zadovoljni – tu nema trika.DOP je stalan proces razvoja i uvijek će biti onih koji gledaju naprijed i koji će biti korak ispred zakonskih regulativa”, smatra Milan Koštro iz Global Compacta, dodajući da treba napraviti pritisak na vlast da se počne više brinuti o cijeloj stvari i prilagođavati zakonodavni okvir jer strategije održivog razvoja imaju gotovo sve europske zemlje, kao i Hrvatska, ali razlika je što europske zemlje te strategije i provode. “U strategiji je napisano da javna nabava treba biti održiva, ali ona to nije i što sad? Odgovara li ikome da poslove i dalje dobivaju tvrtke koje zagađuju okoliš, krše radna i ljudska prava?

Sporni kriteriji
Ako ne, hitno promijenimo kriterije javne nabave”, oštar je Koštro koji smatra da domaće tvrtke koje primjenjuju DOP od toga na tržištu imaju male ili nikakve koristi jer njihove napore Vlada ne prepoznaje. No dugoročni dobici za takve tvrtke nisu sporni jer je uvjeren da će u budućnosti samo društveno odgovorne tvrtke uspješno poslovati, a ostali će preživljavati. “Za sada smo u projektu učinili doista mnogo. Osnovana je Nacionalna mreža za DOP i u tijeku su zadnje pripreme za pokretanje web-stranice www.dop.hr, što je zahtijevalo kontinuiran rad svih partnera, stalne sastanke i dogovore, izradu pravilnika o radu mreže, kao i rad na sadržaju portala. No to je tek manji dio odrađenog posla”, kaže Koštro i pojašnjava da partneri polažu puno nade u nagradu “Indeks DOP-a”, koja će se treći put dodijeliti tvrtkama koje su se pokazale najboljima na tom području. Ove godine “Indeks” ide korak naprijed i dodijelit će se u sklopu “Zlatne kune” pa se organizatori nadaju da će ova promocija zainteresirati medije koji su za pitanje DOP-a poprilično ignorantni. Dio novaca namijenjenih za projekt, navodi Matešić, namijenjen je upravo jačanju “Indeksa”, a posebno će biti zanimljivo vidjeti primjere pozitivne prakse DOP-a koji će se uredno pojavljivati na portalu. Kada govori o razini DOP-a u Hrvatskoj, ravnateljica HR PSOR-a ne želi biti kritična. “Imamo lidere, nekoliko kompanija koje zbilja prednjače, otprilike na isti način kao i u EU. Imamo fenomenalne primjere koji se mogu mjeriti s najboljim globalnim primjerima, a prema mojoj procjeni oko 200 kompanija primjenjuje neku razinu DOP-a”, ocjenjuje Matešić, a prvi presjek aktivnosti u projektu predstavit će na konferenciji o DOP-u početkom lipnja. No Maja Pokrovac smatra da je razina DOP-a u Hrvatskoj u odnosu na EU ipak niža te će se prisjetiti primjera da se izvještavanje o održivom razvoju prema globalnim smjernicama (GRI) u nas doživljava kao PR aktivnost.

Konkurentska prednost
Govoreći o primjeni DOP-a u domaćim poduzećima, navest će i rezultate novijih istraživanja u svijetu koja su pokazala da su tvrtke koje provode DOP otpornije na krizu. Međutim, napominje da su istraživanja provedena u zemljama u kojima održivi gospodarstvenik ima prednost pred konkurencijom. “Hrvatsko gospodarstvo neće se moći usmjeriti na ciljeve održivog razvoja dok god za to ne budu ostvareni uvjeti koji potiču održivi razvoj. To znači da uz pravni mora biti poticajnih mjera, primjerice, zakon o javnoj nabavi ili porezne olakšice, što će potaknuti gospodarstvo da ulaže u zaštitu okoliša i odgovorne prakse. Preveliko opterećenje gospodarstva u ovom trenutku ostavlja malo prostora za bilo kakav razvoj, pa tako i za održivi. Oporavak gospodarstva ovisit će upravo o stvaranju okruženja koje će poticati takav razvoj, odnosno o strategiji države koja će integracijom ovih mjera potaknuti razvoj u pozitivnom smjeru”, smatra Pokrovac. Milan Koštro zaključuje: “Vlada nedovoljno surađuje s drugim sudionicima, zakonodavstvo nije prilagođeno, DOP se ne nagrađuje, društvena svijest je niska, obrazovni sustav ne prati dovoljno ovo područje kao ni mediji. Europska unija je jasna – sadašnji način proizvodnje i potrošnje je neodrživ i treba ga mijenjati. To znači da trebamo mijenjati sebe. Izbora baš i nemamo.”

Mediji moraju igrati veću ulogu
Milan Koštro dodat će i da bi mediji mogli više pridonijeti popularizaciji ove teme. “Iako je medijima nezgodno hvaliti aktivnosti poduzeća, ne bi trebalo biti ništa loše u tome da se istaknu konkretni napori koje poduzeća poduzimaju kako bi zaštitila okoliš, podigla kvalitetu sigurnosti i zdravlja u radu, zapošljavala osobe s invaliditetom, brinula se za ljudska prava ili borila protiv korupcije”, objašnjava Koštro, čiji Global Compact sustavno radi na promoviranju DOP-a.