INTERVJU U GLASU SLAVONIJE: Mirjana Matešić: Odnos prema održivom razvoju se mijenja

Prenesena vijest, Glas Slavonije – Magazin

Direktorica HR PSOR-a, doc. dr. sc. Mirjana Matešić u intervjuu za Glas Slavonije osvrnula se na proteklu godinu po pitanju održivosti no, što je poručila svima i idućoj, možete pročitati u nastavku

Protekla godina bila je vrlo intenzivna jer smo, kada je održivi razvoj u pitanju, na svojevrsnoj prekretnici. Naime, kako smo već izvještavali, Europska unija donijela je niz regulativa koje potpuno mijenjaju način kako se gospodarstvo odnosi prema održivom razvoju – kaže dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), te dodaje:

– Kroz obvezno izvještavanje i izračun udjela održivih djelatnosti u prihodima i investicijama (Taksonomija), potpuno se razotkriva ne samo utjecaj pojedinih poduzeća na održivost nego i način kako oni tim utjecajima upravljaju, odnosno što čine da ih poboljšaju. Kao posljedica, poduzeća će, ako su obveznici, s ciljem usklađivanja s ovom regulativom morati uvesti znatne promjene u načinu upravljanja i strategijama poslovanja. Vrlo je mali broj poduzeća koja su do sada promišljala održivost na strateškoj razini i na njima temeljila poslovne modele i strategije tako da je za većinu ovo velika promjena. Zbog toga smo se u ovoj godini uglavnom bavili edukacijom, kako bismo poduzećima pomogli u procesu učenja, razumijevanja i pripreme za regulativu koja će se početi primjenjivati početkom iduće godine. Učenje i razumijevanje, naravno, nastavlja se i dalje jer će nam trebati sigurno nekoliko godina da dobro primijenimo regulativu koja je iznimno kompleksna. Osobno, vrlo sam optimistična jer smatram da ćemo kao posljedicu njezine primjene ubrzo vidjeti puno pozitivnih rezultata u održivosti gospodarstva RH, ali i cijele Europe.

Koja su očekivanja za iduću, 2025. godinu? Koliko vidim otvorene su prijave za osmi ciklus Edukacije o korporativnoj održivosti u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR). Što nam o tome možete reći?

– Dok pišem ove retke, 8. ciklus edukacije je popunjen i već upisujemo rezervacije za 9. ciklus. EKO je edukacija koja kroz pet jednodnevnih modula provodi polaznike kroz ključna područja održivosti, tzv. ESG odnosno zasebno pokriva teme okoliša, društvene teme te upravljanje. Edukaciju provode stručnjaci koje smo odabrali na temelju njihovih znanja i kompetencija i mogu slobodno reći da smo birali među najboljima. Ono što našu edukaciju razlikuje od drugih jest velika razina interaktivnosti i praktičnih vježbi gdje polaznici imaju priliku u svakom modulu primijeniti u praksi ono što su čuli o pojedinoj temi. Time se znanje kvalitetnije usvaja, a polaznici imaju priliku umrežavati se, zajedno promišljati izazove i povezivati se. Edukacija će se sigurno nastaviti razvijati te za nju imamo doista velike planove.

Još bih napomenula da velike promjene očekuju i naš HRIO – Hrvatski indeks održivosti. Nakon što već 17 godina omogućujemo hrvatskim poduzećima samoevaluaciju utjecaja na održivost te nagrađujemo najbolje, od sada će se poduzeća koja su sudjelovala u upitniku moći prijaviti za certifikat HRIO. Naime, razvili smo standard s pomoću kojeg omogućujemo poduzećima da prođu kroz detaljnu evaluaciju njihovih utjecaja te, ako se potvrdi da su utjecaji opisani u HRIO-u u skladu s praksom, bit će im dodijeljen certifikat HRIO, oznaka koja garantira njihovu predanost održivosti. Očekujemo veliki interes za certifikat jer će on služiti kao dokaz za održive prakse dobavljača, što je, zbog obveze izvještavanja o utjecajima u dobavljačkom lancu za poduzeća u EU, posebno ona koja moraju izvještavati, iznimno važno.

Kad se sve uzme u obzir, uključujući i aktualne izazove, je li uopće moguć održivi razvoj u nekom dominantnijem obliku, kao opcija koja je u cijelosti provediva u bliskoj budućnosti ili će sve zasad ostati više na teoriji nego praksi.?

– Hvala na ovakvim pitanjima, razumijem da promišljate o biti koncepta održivosti, što je jako važno. Uspjeh ovisi upravo o tome da svatko od nas pokuša razumjeti koji su stvarni utjecaji njegova ponašanja i ne zadovoljiti se pojednostavljenim tumačenjima i površnim rješenjima. Kao što sam već spomenula, mislim da ćemo u sljedećim godinama vidjeti pozitivne rezultate ove regulative i kumulativan učinak. Europska unija već sada bilježi pozitivne rezultate u smanjenju emisija. Europska agencija za okoliš objavila je da su u 2023. godini zabilježene 8 % niže emisije stakleničkih plinova u odnosu prema prethodnoj godini, što znači oko 37 % u odnosu prema baznoj 1990. godini. Pri tome je 2023. zabilježila znatan rast BDP-a, dakle, pad emisija nije posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti. To su sve pozitivni signali da se trendovi pomiču u željenom smjeru, a s regulativom koja je stupila na snagu, sigurna sam da će se oni i ubrzati. No je li to dovoljno? Znanstvenici nam uporno signaliziraju da imamo jako malo vremena te da se moramo puno brže kretati prema cilju ako želimo promjene klime zadržati na razini koja neće drastično utjecati na uvjete života kakve poznajemo. Moj je zaključak da postoje primjeri implementacije inovacija koji pokazuju odlične rezultate, no morali bismo ubrzati trend njihove šire primjene. To ujedno znači da bismo na razini svake odluke, pa i one privatne, trebali početi promišljati njezine utjecaje na održivost.

Vaš završni komentar? Koja bi i kakva bila vaša poruka za 2025.?

– Moja poruka za 2025. godinu je da je potrebno nastaviti ulagati napore ponajprije u edukaciju i znanje o tome što je održivost i koji je pristup potrebno primijeniti da se pozitivan učinak ostvari. To govorim zato što svjedočimo da se u prostor edukacije, savjetovanja, pa i revizije ubacuje jako puno neprovjerenih stručnjaka te postoji bojazan da će se pokušati regulatorne zahtjeve reducirati na pojednostavljene box-ticking tablice te da će se izgubiti stvarna svrha i vrijednost procesa koji su propisani. Kada bih mogla nešto o tom pitanju napraviti, iskoristila bih nadolazeću godinu za formalizaciju obrazovanja i kompetencija održivosti kako bismo spriječili paušalizaciju, pojednostavljivanje i banaliziranje ideje. Velika je prilika pred nama, ne smijemo je propustiti jer drugu nećemo dobiti.

#GlasSlavonije #HRPSOR #održivost #održivirazvoj #EKO #HRIO #KOR