Autori: Lovro Turkalj i Andreja Pavlović
Iako su zaključci znanosti u svjetlu najnovijih informacija o ekstremno toploj 2023. s prosječnom zabilježenom temperaturom od 1,48 °C (LegalPlanet, 2024) i prosječnom stopom smanjenja bioraznolikosti od 69% od 1970. (WWF, 2022) jednoznačni, sudionici istraživanja o globalnim rizicima koje svake godine organizira Svjetski gospodarski forum za 2024. su za samo dva okolišna rizika ocijenili da imaju globalni značaj: ekstremni vremenski uvjeti i zagađenje (WEF, 2024). S druge strane, ozbiljnost okolišnih rizika protegnuli su na razdoblje od 10 godina, prepoznajući veći broj okolišnih rizika: ekstremni vremenski događaji, kritične promjene u Zemljinom sustavu, gubitak bioraznolikosti, kolaps ekosustava te nestašice prirodnih resursa i zagađenje. Nema sumnje da su na ove rezultate u ocjenama važnosti pojedinih rizika utjecale pandemija bolesti COVID-19 te ratna zbivanja u Ukrajini, Izraelu i Gazi. Međutim, oni podjednako ukazuju i na to kako sudionici istraživanja trenutno gledaju na sadašnjost i budućnost. Za usporedbu, prije ovih zbivanja, sudionici istraživanja o rizicima su dosljedno od 2017. neuspjeh klimatskih mjera i ekstremno vrijeme ocjenjivali najozbiljnijim rizicima, dok su 2020. po prvi put prepoznali i gubitak bioraznolikosti (WEF, 2020). Børge Brende, predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma, protumačio je ovaj fokus na okolišne čimbenike održivosti kao rezultat „ozbiljne zabrinutosti zbog posljedica stalnog uništavanja okoliša, uključujući i rekordnu brzinu nestajanja vrsta” (WEF, 2020).
Istraživanje za 2024. pokazalo je također da postoje bitne razlike u ocjeni važnosti rješavanja pojedinih rizika, posebno vezano za daljnje gubitke u biološkoj raznolikosti i mogućem kolapsu ekosustava. Prema Izvještaju o globalnom riziku (WEF, 2024) gospodarstvo u razdoblju od dvije godine ove rizike nema na radaru, za razliku od ispitanika iz civilnog društva ili vlada. Ova razlika u ocjeni urgentnosti mogla bi imati za posljedicu propuštanje ključnih intervencija potrebnih za stabiliziranje klime i ekosustava, što ima i svoj jaki gospodarski rezon. Za inicijativu Taskforce on Nature-related Financial Disclosures (TNFD, 2023) nema sumnje da je znanost jasna, da je priroda u sve lošijem stanju, a bioraznolikost se smanjuje brže nego ikad u ljudskoj povijesti.
TNFD međutim upućuje i na daleko važnija obilježja problema s bioraznolikošću, a to su većina vitalnih usluga ekosustava o kojima ovise gospodarstvo i društvo (koje čine temelj), a koji su također u opadanju. Prema najnovijim podacima Stockholm Resilience Centre globalno gospodarstvo već djeluje izvan sigurne zone za šest od devet planetarnih granica (procesi koji su ključni za održavanje stabilnosti Zemlje)[1], a usluge ekosustava još uvijek nisu metodološki odgovarajuće vrednovane slikovitim riječima vodeće autorice istraživanja Katherine Richardson i voditeljice Centra za znanost o održivosti Sveučilišta u Kopenhagenu navodi: „Zemlju možemo zamisliti kao ljudsko tijelo, a planetarne granice kao krvni tlak. Više od 120/80 ne ukazuje na srčani udar, ali povećava rizik i stoga radimo na smanjenju krvnog tlaka. Granica za oštećenje ozona prekoračena je 1990-ih, ali zahvaljujući globalnim inicijativama koje je katalizirao Montrealski protokol, ta granica više nije prekoračena.”
Važnost obnove bioraznolikosti i očuvanja zdravlja ekosustava prepoznale su i središnje banke. Europska središnja banka provela je sveobuhvatno istraživanje kako bi procijenila u kojoj mjeri se više od 4,2 milijuna poduzeća, što predstavlja ukupno 4,2 trilijuna eura korporativnih kredita, oslanja na prirodu i njezine usluge. Preliminarni su rezultati pokazali da je oko 75 % svih bankovnih kredita u eurozoni usmjereno prema tvrtkama koje pokazuju visoku ovisnost o barem jednoj usluzi ekosustava (CDP, 2023). U ožujku 2022., Network for Greening the Financial System (NGFS), mreža s više do 125 središnjih banaka i financijskih regulatora, zaključila je da rizici povezani s prirodom mogu imati značajne makroekonomske posljedice (TNFD, 2023). Njihovo zanemarivanje, ublažavanje i prilagođavanje posljedicama po okoliš predstavlja izvor rizika za pojedinačne financijske institucije kao i za ukupnu financijsku stabilnost.
S druge strane, prema Carbon Disclosure Project (CDP, 2023) izvještavanje o bioraznolikosti u zemljama G20+ čija je članica i Europska unija još je uvijek u povojima. Međutim, EU, uključujući Brazil, Indoneziju i Singapur imaju nacionalne propise koji su dovoljno usklađeni s pojedinim načelima za High-Quality Mandatory Disclosure (HQMD)[2] ili pokazuju povećani stupanj usklađenosti. Tako za CDP Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u kombinaciji s Europskim standardom za izvještavanje o održivosti (ESRS) predstavlja značajan iskorak u izvještavanju poduzeća koji treba omogućiti da poduzeća primjenjuju cjeloviti pristup izvještavanju. Kako je CSRD/ESRS već prepoznat kao svojevrsni globalni „zlatni standard“ za izvještavanje o održivosti, može se očekivati da će u narednim godinama upravo obveznici izvještavanja o održivosti u EU unaprijediti svoje izvještavanje o bioraznolikosti i ekosustavima, pogotovo u lancu vrijednosti, pogotovo u segmentu identifikacije ovisnosti njihovih poslovnih modela i strategija o ekosustavima.
Razlog za ovu ocjenu leži i u tome što je u okviru ESRS-a definiran poseban tematski standard ESRS E4 koji je usmjeren na biološku raznolikost i ekosustave koji može smanjiti raskorak između zahtjeva za objavom relevantnih i usporedivih informacija i trenutnog stanja izvještavanja o bioraznolikosti. Ono je prema ocjeni Petera Harrisona, predsjednika Uprave Schrodersa tamo gdje je izvještavanje o klimi bilo prije deset godina (Agnew, 2022). Cilj ESRS E4 je omogućiti poduzećima bolje razumijevanje njihovih utjecaja na biološku raznolikost i potaknuti ih da usklade svoje poslovne modele i operacije s ciljevima očuvanja i obnove biološke raznolikosti. ESRS E4 traži procjenu dvostruke materijalnosti i identifikaciju bioraznolikosti i ekosustava materijalnim pitanjima, objavu ciljeva biološke raznolikosti, planova djelovanja te financijskih posljedica utjecaja, rizika i prilika vezanih uz biološku raznolikost, što zahtijeva značajno proširenje opsega i unapređivanje materijalnosti informacija u izvještajima o održivosti.
Jedan od problema s kojima bi se poduzeća mogla susresti vezano za izvještavanje o bioraznolikosti i ekosustavima je problem nedostatka relevantnih informacija i asimetrije informacija. Mjerenje i praćenje utjecaja, rizika i prilika poduzeća vezano na bioraznolikost i ekosustave je kompleksan proces, no napredak Artificial Intelligence (AI) i Earth Observation (EO) uz korištenje već etabliranih sustava kao što je Geographic Information System (GIS) poduzećima omogućuje pristup alatima koji mogu na lakši način mjeriti i pratiti utjecaje na bioraznolikost i ekosustave (Nakagawa i Zolli, 2024). EO prikuplja informacije o fizičkim, kemijskim i biološkim sustavima. EO može biti i Field-based što podrazumijeva prikupljanje podataka na terenu, korištenje naprednih tehnika poput eDNA i bioakustike ili korištenjem tradicionalnih tehnika kao što je uzimanje uzoraka, rađenje transekata, primjena GIS-a za podatke prikupljene na terenu, itd. Također postoji i satelitski EO koji prikuplja podatke u Zemljinoj orbiti i sadrži visoku rezoluciju snimaka. Prema World Economic Forum i Deloitte (2024) razmjer i kvaliteta komercijalno dostupnih EO podataka eksponencijalno je porastao u prošlom desetljeću, uglavnom potaknut novim satelitima za daljinska istraživanja. AI je alat koji služi za obradu i razumijevanje velike količine informacija koje prikuplja EO. AI služi za identifikaciju ekosustava, flore, faune, prijetnji, klasifikaciju ekosustava, ekstrapolaciju uvida u ekosustave na šira područja ili tijekom vremena i predviđanje alternative budućih stanja ekosustava.
Na primjer, AI može analizirati velike količine podataka dobivenih putem EO-a kako bi identificirao promjene u ekosustavima, poput smanjenja šuma, povećanja urbanizacije ili promjena u korištenju zemljišta. To omogućuje praćenje stanja ekosustava na globalnoj razini i što je još važnije praćenje stanja ekosustava u kojima se proizvode sirovine o kojima poduzeće ovisi. Jedna od značajnih prednosti je što AI pruža uštedu vremena i troškova. GIS, AI i EO u kombinaciji mogu značajno doprinijeti izvještavanju o bioraznolikosti i ekosustavima na temelju zahtjeva ESRS-a poboljšavanjem učinkovitosti i analize podataka, obrade ogromne količine podataka, standardiziranjem procjena, objedinjavanjem velikih i različitih izvora podataka i smanjivanjem problema nedostatka podataka ili neusklađenosti različitih mjernih tehnika (Nakagawa i Zolli, 2024). GIS, AI i EO značajno pridonose pripremanju podataka u svim fazama izvještavanja o održivosti, od određivanja lokacije gdje se određena poduzeća „dodiruju“ s prirodom i okolišem, preko procjene ekoloških rizika i utjecaja i budućih ekoloških promjena, poput promjena u klimi ili širenja invazivnih vrsta, do izrade planova i strategija za smanjenje utjecaja i postizanje dobrih rezultata. Razvoj tehnologije ima neizostavnu ulogu u sveobuhvatnijoj procjeni utjecaja, ali i rizika i prilika povezanih s ovisnošću poduzeća o prirodnim resursima te njihovom sagledavanju u cijelom lancu vrijednosti. Oikon je već sada u takvoj poziciji te uz korištenje resursa Laboratorija za daljinska istraživanja i GIS, Laboratorija za bioraznolikost i populacijsku genetiku i Zavoda za održivost i klimatsku otpornost, Zavoda za upravljanje resursima i Zavoda za zaštitu prirodu pruža poduzećima cjelovitu podršku u izvještavanju o bioraznolikosti i ekosustavima.
[1] Planetarne granice predstavljaju procese koji su ključni za održavanje stabilnosti zemlje. To su klimatske promjene, cjelovitost biosfere (što uključuje biološku raznolikost), dostupnost slatke vode, iskorištavanje zemlje, onečišćenje hranjivim tvarima i novi entiteti (onečišćenje hranjivim tvarima poput mikroplastike i radioaktivnog otpada), zakiseljavanje oceana, onečišćenja zraka i oštećenja ozona.
[2] Ova je načela definirao CDP s ciljem jačanja politika i propisa za sveobuhvatno, visokokvalitetno i učinkovito izvještavanje o okolišu.
#oikon #hrpsor #bioraznolikost #ekosustav #održivost #ai #gis