Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) 16. godinu za redom dodijeljuju nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO. Povodom otvorenja HRIO natječaja, podsjećamo se prošlogodišnjih dobitnika.
Ljudmila Bratko Gašpić iz HEINEKEN Hrvatska podijelila je svoje iskustvo ispunjavanja upitnika s nama.
Što vas je potaknulo na ispunjavanje HRIO upitnika? 
Održivost je već gotovo 15 godina neizostavni dio svega što radimo. Ona je temelj našeg poslovanja i upravljanja kompanijom, a ključan utjecaj ima naša strategija održivosti „Stvaramo bolji svijet“. Ona nas sve ovo vrijeme potiče na inovacije i suradnju u zaštiti okoliša, pomaganje lokalnoj zajednici te davanje pozitivnog doprinosa društvu. Ponosni smo na dosad uložena sredstva, ali i trud vodstva te zaposlenika koji su doveli do važnih rezultata i pomaka nabolje na ovim područjima. To potvrđuju i brojna dobivena priznanja i nagrade za održivo poslovanje HEINEKENA Hrvatska.
Kako vam HRIO služi kao alat za mjerenje svog napretka prema održivosti?
Već dugo i redovito sudjelujemo u natječajima Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a svake sezone prijavljujemo svoje napretke na od određenim područjima. Njih odabiremo na temelju konkretnih postignuća te aktivnih razgovora s vanjskim i internim dionicima. Također, od pomoći nam je znala biti i opcija konzultacija o najboljim praksama s HRPSOR-om. Ukupno gledajući, ovakav se pristup pokazao jako uspješnim. Tako smo, primjerice, 2017. i 2018. osvojili Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem; 2019. i 2020. Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; 2021. godine dobili smo nagradu Hrvatski indeks održivosti u području održivog korporativnog upravljanja, a lani smo HRIO osvojili u kategoriji Velikih poduzeća.
Što ste naučili kroz popunjavanje HRIO upitnika i koje promjene u poslovanju ste pokrenuli kao rezultat provedbe HRIO upitnika?
Naučili smo da je izrazito korisno učiti iz dobrih praksi, ali i da su dodatna poboljšanja uvijek moguća. Pri ispunjavanju tih upitnika jako je važna dobra koordinacija između različitih odjela i sektora te transparentno dijeljenje ključnih informacija. Iako je održivo i odgovorno poslovanje nešto što se učvrstilo u kompaniji, svima nam je drago kad neki naš napredak ili postignuće prepoznaju i pohvale i vanjski dionici. No, to ne znači da se nakon određenih uspjeha možete uspavati. Istim entuzijazmom treba pronalaziti nove alate ili metode kojima se ciljevi i ambicije održivog poslovanja mogu realizirati na korist ljudi i okoliša.
Što biste poručili hrvatskim gospodarstvenicima u kontekstu postizanja korporativne održivosti?
Rad i inzistiranje na korporativnoj održivosti i odgovornosti trebao bi biti kontinuirani proces. Svaki danas ostvareni napredak na ovom području nije samo na korist kompaniji i zaposlenicima, već on na duži rok ima pozitivan učinak na očuvanje prirode te život u lokalnim zajednicama. Također, održivo poslovanje dosta utječe na dobru percepciju i reputaciju kompanije. I kod zapošljavanja, prilikom razgovora za posao, primjetno je da sve više kandidata održivo i odgovorno poslovanje ističe kao prednost pri odabiru budućeg poslodavca. Poruka je da je korporativna održivost važna za uspjeh i dugoročnu stabilnost tvrtke bez obzira na njenu veličinu, a time i svakog suvremenog, prosperitetnog gospodarstva.
Pomaže li vam HRIO u izradi Izvještaja o održivosti?
Izvješća od održivosti izrađujemo i objavljujemo još od 2009. godine, što nas čini jednim od predvodnika na domaćem tržištu u području održivog poslovanja. Podatke objavljene u tim izvješćima koristimo i prilikom prijava za HRIO. Vjerujemo da kompanije mogu i trebaju biti pozitivna snaga promjene. U našem slučaju, nastojimo sagledavati taj proces od ječma do bara. Održivost i odgovornost su osnova dugoročno uspješnog poslovanja pa dosljedno slijedimo našu globalnu strategiju održivosti Stvaramo bolji svijet te podržavamo UN-ove ciljeve održivog razvoja. Ovu strategiju održivosti smo nedavno unaprijedili uključivanjem konkretnih ciljeva, akcija i naših obveza do kraja desetljeća – do 2030. Ukratko, ciljevi su nam ugljična neutralnost, uključivije i pravednije društvo, umjerenost te odgovorna konzumacija alkohola.