Napisala: Nikolina Renić, HR PSOR

VREMENA KRIZE, VREMENA PROMJENA: ZNANOST ZA UBRZANJE TRANSFORMACIJA DO ODRŽIVOG RAZVOJA

Na poluvremenu Agende održivog razvoja do 2030. godine.

Nalazimo se na polovici puta prema realizaciji Ciljeva održivog razvoja definiranih Programom održivog razvoja do 2030. godine. Kako sada stvari stoje, stanje nije obećavajuće.

Globalni izvještaj o održivom razvoju (GSRD) objavljen je u rujnu 2023. od strane Ujedinjenih Naroda, a napisan je u suradnji 15 znanstvenika Nezavisne grupe znanstvenika imenovane u listopadu 2020. godine. Svrha izvještaja je praćenje i prikaz napredovanja u provedbi Ciljeva održivog razvoja (COR, Sustainable Development Goals – SDG) te praćenje provedbe Programa održivog razvoja do 2030. godine.

Izvještaj se temelji na izvještaju GSRD iz 2019. godine te upozorava da se na polovici vremena Agende za 2030. godinu “svijet znatno odmaknuo od puta” i da je situacija “puno više zabrinjavajuća” nego što je bila 2019. godine. Dugotrajni učinci pandemije COVID-19, sukobi i nestabilnost te inflacija i rastući troškovi života, kako ističe, “izbrisali su godine napretka u ostvarivanju nekih Ciljeva održivog razvoja” i usporili napredak u ostvarivanju drugih.

Otkako su zemlje postavile 169 ciljeva u 17 područja u okviru Ciljeva održivog razvoja (SDG) 2015. godine, rezultati nisu obećavajući: 15 % zemalja ide prema uspjehu, 48 % je umjereno ili ozbiljno izvan puta koji je zacrtao Program 2030, dok se 37 % zemalja nalazi u zastoju ili se situacija pogoršava.

GSDR ističe da je Europa danas dalje od ostvarivanja Programa 2030 nego što je bila prije godinu dana, s manjim brojem ciljeva koji su na putu da se ostvare. Trenutne krize nisu izgovor, jer se Europa čak i prije rata u Ukrajini i pandemije COVID-19 suočavala s nizom izazova održivog razvoja.

GSDR ističe da je transformacija moguća, ali i neizbježna te nudi niz poziva na akciju. To uključuje prijedlog da države članice Ujedinjenih naroda razviju zajednički okvir transformacije za Ciljeve održivog razvoja, koji se sastoje od šest elemenata:

1. Nacionalni planovi djelovanja za suprotstavljanje negativnim trendovima ili zastoju u provedbi COR-ova.
2. Lokalno i industrijski specifično planiranje koje se implementira u nacionalne planove.
3. Inicijative za povećanje fiskalnog prostora, uključujući reforme poreza i restrukturiranje dugova za provedbu COR-ova.
4. Investiranje u podatke, alate temeljene na znanosti i učenje politika.
5. Jačanje partnerstava znanosti, politike i društva.
6. Poboljšanje odgovornosti vlada i dionika.

Predlaže i ključne sinergijske intervencije kako bi se postigla kohezija i pravičnost te osiguralo da se napredak u ljudskom blagostanju ne postiže na štetu klime, biološke raznolikosti i ekosustava. Također, predlaže pet mjera za poboljšanje temeljnih uvjeta za provedbu, a to je ulaganje u prevenciju i rješavanje sukoba, poboljšanje fiskalnog prostora, podrška marginaliziranim skupinama, iskorištavanje digitalne transformacije te ulaganje u rodnu ravnopravnost. Konačno, preporučuje alate za transformaciju znanosti i pristupe kako bi se osiguralo da znanost, politika i društvo zajedno rade za budućnost u kojoj ljudi i priroda mogu napredovati kao jedno.

U GSRD-u iz 2019. godine predložen je organizacijski okvir za potrebne transformacije radi postizanja Ciljeva održivog razvoja te važne ulazne točke i poluge za postizanje transformacije. Važne ulazne točke su: dobrobit i mogućnosti čovječanstva, održiv i pravedan gospodarski rast, održiv sustav proizvodnje hrane i prehrane, ugljično čista energija s globalnom dostupnošću, urbani i peri-urbani razvoj te globalni zajednički stav o okolišu.

Uz četiri poluge nabrojane u GSDR-u 2019. – upravljanje, gospodarstvo i financije, znanost i tehnologija, te individualno i kolektivno djelovanje, GSDR iz 2023. godine prepoznaje izgradnju kapaciteta kao petu važnu polugu za ostvarenje transformacija. Poziva na izgradnju kapaciteta za transformaciju na individualnoj, institucionalnoj i mrežnoj razini, radi strateškog planiranja, inovacija, upravljanja sukobima, prepoznavanja i prevladavanja prepreka, te suočavanja s krizama i rizicima.

Fokus ovog izvještaja također je na “omogućavanju znanosti da podrži ubrzanu transformaciju”.  GSDR opisuje tri faze transformacije – nastanak, ubrzanje i stabilizacija – koje, kako tvrdi, trebaju biti utemeljene u znanosti izgrađenoj na povjerenju i integritetu te poziva na više znanstvenih aktivnosti koje bi trebale biti koncipirane i proizvedene izvan visoko razvijenih zemalja.

Globalno partnerstvo za podatke o održivom razvoju, u suradnji s glavnim statističarima iz UN sustava, ETH Zuricha i nacionalnih partnera, objavilo je 15. rujna 2023, izvještaj o stanju globalnih podataka o COR-u. Zanimljivo je da izvještaj upozorava kako je nedovoljno dostupnih podataka za adekvatno odražavanje globalnog stanja. To pokazuje dostupnost samo 16,9 % podataka u vezi s SDG-om 5 (rodna ravnopravnost), dok je na primjer, za SDG 13 (akcija za klimu) i SDG 16 (mir, pravda i snažne institucije) dostupno samo 21,3 %, odnosno 23,6 % podataka. Pravovremenost i nejednaka raspodijeljenost dostupnosti podataka (18 od 30 država članica s najvećom dostupnošću podataka su zemlje visokog razvoja), ističu se kao glavna područja zabrinutosti. Cilj Globalnog partnerstva je imati podatke za barem 90 % Ciljeva održivog razvoja u svakoj zemlji do 2027.

Na SDG Samitu, usvojen je i Dokument Političke deklaracije o Ciljevima održivog razvoja, kojim države članica potvrđuju zajedničku predanost prema Programu održivog razvoja 2030. Deklaracija ističe postignuti napredak, praznine i izazove koji su još uvijek prisutni te poziva na akciju kako bi preusmjerili naš svijet do 2030. Također, značajno unapređuje financiranje te prikupljanje podataka za nadzor i praćenje COR-ova. Iako je bilo kritika Deklaracije da je previše fokusirana na financiranje, s nedovoljnim djelovanjem na društvenoj dimenziji održivog razvoja, ako se želi postići potrebno ubrzanje, ključno je stvoriti potrebni fiskalni i odgovarajući politički prostor kako bi se najugroženijim zemljama omogućilo da ispune svoje obveze vezane uz COR. Deklaracijom, vlade se obvezuju na promicanje prijedloga UN-ovog tajnika za poticaj COR-ova, koji bi potencijalno mogao osloboditi dodatnih 500 milijardi USD godišnje za financiranje i ulaganja.

Deklaracija dalje ističe kako klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, dezertifikacija i zagađenje, kao i problemi troškova života, vode, sigurnosti hrane i prehrane te financijske i energetske krize, među ostalim izazovima, ometaju napredak prema COR-ovima. Uz “pozitivan napredak u ograničenom broju područja”, deklaracija priznaje da je bez trenutne uspostave napretka prema Ciljevima, “naš svijet osuđen na suočavanje s nastavkom siromaštva, produljenim razdobljima krize i rastućom neizvjesnošću.”

Analogija koja je ostala zabilježena sa Samita bila je ‘poluvrijeme u utakmici’. Iako još nismo postigli puno golova, SDG Summit bio je trenutak da se “vratimo u svlačionicu” i ponovno razmotrimo strategiju jer se utakmice pobjeđuju ili gube u drugom poluvremenu. „Dizajnirali smo plan igre, sada trebamo igrati utakmicu i krenuti prema ciljevima – zviždaljka je označila za početak drugog poluvremena.“

Međutim, utakmice se ne pobjeđuju sa strategijama i planovima pojedinaca, već zajedničkim akcijama i golovima. Na polovici puta prema 2030. godini, rezultati moraju biti više od razgovora, deklaracija i izvještaja. Napori za postizanje Ciljeva održivog razvoja zahtijevaju sveobuhvatan pristup, uključujući održivi gospodarski razvoj, društvenu uključivost, zaštitu okoliša i globalnu suradnju. Ključno je da vlade integriraju Ciljeve u nacionalne razvojne planove te potiču međunarodnu suradnju kako bi svi zajedno rješavali globalne izazove i krize i stvorili održivu i prosperitetnu budućnost za sve.