Fotografija: pixabay
Piše: Dijana Varlec
Europski parlament prihvatio je mjere za očuvanje konkurentnosti gospodarstva uz primjenu CBAM mehanizma, no bez direktne pomoći kad je riječ o izvozu
U proteklih deset dana Europski parlament usvojio je niz zakonskih dokumenata usmjerenih na borbu s klimatskim promjenama. Prije svega usvojen je konačni tekst Uredbe o uspostavi mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (eng. Carbon border adjustment mechanism – CBAM mehanizam) te je dogovoreno da primjena prve faze CBAM mehanizma krene 1. listopada 2023. godine.
CBAM mehanizam dio je paketa za ostvarivanje klimatskih ciljeva Europske unije obuhvaćenih paketom zajedničkog imena ‘Spremni za 55 %’ (‘Fit for 55’). Cilj ovog mehanizma je smanjiti rizik od tzv. ‘istjecanja ugljika’. Kada govorimo o ‘istjecanju ugljika’ prije svega mislimo na aktivnosti koje kompanije u određenim industrijskim sektorima poduzimaju kao odgovor na velik broj klimatskih politika, a koje za rezultat imaju premještanje proizvodnje u zemlje s blažim ograničenjima emisija. Istovremeno, istovjetni proizvod se uvozi iz tih zemalja u kojima je proizveden bez uvažavanja troškova za emisije stakleničkih plinova i stavlja na zajedničko tržište Europske unije. ‘Istjecanju ugljika’ bi moglo narušiti djelotvornost klimatskih politika Europske unije te dovesti do povećanja ukupnih emisija na globalnoj razini. Stoga, EU želi potaknuti zemlje međunarodne zajednice na usvajanje ambicioznijih politika vezanih uz smanjenje emisija stakleničkih plinova te time doprinijeti nastojanju zadržavanja prosječne globalne temperature na razini dogovorenoj Pariškim sporazumom.
CBAM mehanizam trebao bi osigurati da uvezeni proizvodi na područje Unije iz trećih zemalja, a koji dolaze iz sektora definiranim kao prioritet u tekstu Uredbe (to su električna energija, gnojiva, cement, željezo i čelik, aluminij te vodik) podliježu podmirenju troškova ugljika istovjetnih onima koje snose proizvođači u EU. To znači da će uvoznici ovih proizvoda i sirovina imati obvezu izvještavanja o emisijama nastalim prilikom proizvodnje te platiti za sve nastale emisije ekvivalentnu naknadu. Ova mjera posebno je usmjerena na poticanje dekarbonizacije uvezenih proizvoda na isti način kao što se to čini kod proizvoda iz EU. U konačnici, cilj je u CBAM uključiti sve sektore kod kojih postoji opasnost od ‘istjecanja’, čime bi se osnažila konkurentnost europskih proizvođača.
Nastojanja i aktivnosti Europske unije prate treće zemlje, a predstavnica HR PSOR-a Dijana Varlec, imala je priliku, na poziv Turske vlade, sudjelovati na stručnom skupu koji se bavio upravo temom CBAM-a, koji je održan u Ankari 6. i 7. prosinca 2022. godine. Turska vlada postavila si je naime ambiciozan plan da do 2024. godine uspostavi vlasti nacionalni sustav trgovanja emisijskim jedinicama. Takvim sustavom omogućili bi vlastitim proizvođačima da na tržište EU i dalje plasiraju proizvode iz prioritetnih sektora bez plaćanja dodatnih ‘CO2 naknada’. Tursko gospodarstvo dodatno je dobilo ‘vjetar u leđa’ uslijed sankcija nametnutih Rusiji zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini. Prema podatcima UNCTAD-a o robnoj razmjeni, vidljivo je kako je u pet sektora obuhvaćenih CBAM mehanizmom u 2019., Turska bila treći partner Europskoj uniji:
Izvor: UNCTAD based on UN COMTRADE
Tijekom konferencije predstavljeni su podaci za prvih 10 mjeseci 2022. godine iz kojih je vidljivo kako je robna razmjena u navedenih pet sektora u tom periodu udvostručena. Interes gospodarstva za formiranjem nacionalnog sustava trgovanja emisijskim jedinicama svakako postoji, no nije još popuno jasno na koji će se način aktivnosti odvijati u tranzicijskom periodu (1. fazi) primjene CBAM mehanizma, koji će trajati do 2026. godine. Dodatno, kompanije su pokazale velik interes za izradom izvještaja o direktnim utjecajima, načinom izračuna emisija iz područja 1 i 2, ali i uvjeta kada se primjenjuje i područje 3 u izračunu emisija. U periodu održavanja Konferencije još uvijek nisu bila poznata posljednja stajališta Europskog parlamenta, no važnost mehanizma prepoznata je u zemljama partnerima kao način očuvanja Europskih proizvodnih kompanija. Stoga ne čudi velik angažman Turske vlade i interes kompanija kojima je EU tržište primarno, čime je izražena i njihova želja za očuvanjem vlastite pozicije na tržištu.
Uz navedeno, Europski parlament raspravljao je u subotu, 17. prosinca o izmjenama Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika (EU ETS direktive). Europski parlament stavio je dodatni pritisak na kompanije koje su veliki potrošači energije, a time i veliki emiteri, da smanje vlastite emisije za 62 % do 2030. godine (u usporedbi s 2005. godinom). Ovaj prijedlog još je ambiciozniji u odnosu na prijedlog Europske komisije, a navedeni cilj želi se postići na način da se smanji ukupna količina dostupnih alokacija. Paralelno s uvođenjem CBAM mehanizma, postupno će se ukidati besplatne emisijske jedinice na način da se u 2026. godini njihova dostupnost smanji za 2,5 %, a potpuno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica očekuje se u 2034. godini. Europski parlament smatra da ključni mehanizmi za pomoć industriji u smanjenju emisija jesu Inovacijski i Modernizacijski fond. Europski parlament predložio je dodatno osnaživanje ovih mehanizama i to na način da se Inovacijski fond osnaži s prihodima od dodatnih 125 milijuna emisijskih jedinica (porast sa sadašnjih 450 na 575 milijuna emisijskih jedinica), dok će Modernizacijski fond biti uvećan za dodatnih 2,5 % emisijskih jedinica. Ovime će se znatno povećati sredstva za projekte transformacije kompanija prema klimatskoj neutralnosti i njihova konkurentnost na međunarodnom tržištu. Valja posebno istaknuti da je Republika Hrvatska korisnik sredstava iz Modernizacijskog fonda te da kompanije s kvalitetnim projektima mogu aplicirati na natječaje koje uobičajeno u listopadu ili studenom objavljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). Više o Modernizacijskom fondu možete pronaći ovdje.
Konačno, oba teksta, i Uredbe i Direktive, još nisu službeno objavljena, no očekuje se njihova skora objava u službenom glasilu Europske unije. Bit će interesantno pratiti način implementacije CBAM mehanizma i njegovog utjecaja na proizvođače u Europskoj uniji. Pozivamo sve kompanije na pripremu kvalitetnih projekata, posebno u okviru dvaju programa MINGOR-a, ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije i ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovite kogeneracije, kako bi se što lakše postigli ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i kako bi se približili toliko željenom klimatski neutralnom gospodarstvu.
#HRPSOR, #klimatskaneutralnost, #inovacijskifond, #modernizacijskifond, #odrzivost, #ETS, #CBAM, #SDG, #korporativniizvjestaji