Fina temu ESG-a ne promatra kao pitanje usklađenosti, već kao stratešku odrednicu, uz namjeru za integracijom održivosti u sve aspekte svog poslovanja.
Kako zbog svoje pozicije subjekta od javnog interesa (poslovanje uređeno Zakonom o Financijskoj agenciji i Statutom Fine), tako i zbog širokog opsega portfelja (od registara, provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, sustava START pa do NIAS-a i platnih sustava EuroNKS i NKS Instant), Fina podliježe zahtjevnom regulatornom okviru. Upravo u tom kontekstu, Fina će se kao obveznik izrade nefinancijskog izvješća (prvo izvješće izrađeno za 2017. godinu, uz primjenu GRI standarda), morati uskladiti sa zahtjevima nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti – CSRD (Corporate Standards Reporting Directive).
Strategijom digitalne transformacije do 2025., Fina je prepoznala važnost stvaranja održive vrijednosti u poslovanju, za široki krug svojih svojih dionika. Moguće je izdvojiti neke od dosad provedenih aktivnosti koje se mogu aplicirati kao doprinos održivosti u dimenziju Okoliša (E), poput prelaska na novu tehnologiju razvijanja mikrofilmova bez korištenja otpadnih razvijača i fiksira (čime su smanjene količine štetnog otpada (27% u 2021) za potrebe mikrofilmiranja (eArhiv), potom dimenziju Društva (S) na primjeru razvoja 12 IT centara u lokalnim zajednicama u suradnji s fakultetima ili doprinosa Upravljanju (G) kroz
primjenu i implementaciju ISO Normi 9001 i 27001, primjenu Etičkog kodeksa ili primjerice digitalizaciju internih procesa kojom je stvorena jedinstvena baza znanja (sa više od 2800 procedura, radnih uputa, obrazaca i dr.) unutar platforme Fina Portal.
Iako navedene aktivnosti pozitivno doprinose okolišnom i društvenom otisku, kao i jačanju svijesti o važnosti održivog pristupa u aktivnostima unutar organizacije, stvaran zahtjev pred Finom u području ESG-a je puno kompleksniji i jedini ispravan, a to je implementacija cjelovite ESG putne karte u 2023. godini, kroz pokretanje projekta s ciljem realizacije važnih koraka (počevši od potpune primjene Taksonomije, ESRS standarda do integracije održivosti u poslovnu strategiju i dr.).
Za uspjeh ovakve ambicije niz je ključnih faktora, prije svega posvećenost temi održivosti na razini vodstva i organizacijska kultura koja uključuje spremnost organizacije na promjene na svim razinama, motivaciju i edukaciju zaposlenika te transparentnost i otvorenu komunikaciju. U tom smislu najbolje prakse jasno upućuju na nužnost javnog obvezivanja Uprave na postizanje konkretnih ciljeva održivosti, kontinuirano promišljanje o primjerenosti sastava Uprave i Nadzornog odbora s obzirom na percipirani kompetencijski jaz u području održivosti te minimalno na realizaciju kontinuiranih edukacijskih programa radi stjecanja potrebnih znanja i sposobnosti iz domene održivosti, ali i tzv. mekih vještina. Pritom se posebno važnim smatra napustiti klasičnu „command and control“ paradigmu upravljanja u korist nove koja percipira promjene u poslovnim procesima modernih organizacija unutar kojih djeluju samomotivirani i visokokvalificirani zaposlenici čija znanja, vještine i angažman je potrebno prepoznavati i nagrađivati. Na ovom je mjestu potrebno jasno navesti kako u protivnom neće biti moguće ostvariti nijedan supstantivan iskorak u ovom području.
Upravo na tragu takve ambicije Fina želi pristupiti HR PSOR-u, kako bi u suradnji s ostalim članicama profesionalno djelovala, stjecala ali i razmjenjivala znanja, iskustva i prakse u području održivog razvoja, u konačnici doprinoseći prilagodbi svog poslovnog modela novim održivim načinima poslovanja, transparentnosti donošenja odluka te jačanju poslovnog i društvenog ugleda i imidža istinski odgovorne organizacije, koja daje pozitivan doprinos procesu transformacije na klimatsku neutralnost.